- Da li je srpski presto upražnjen?
- Kako se u Srbiji nasleđuje presto?
- Kakva je sadašnja situacija u Kraljevskoj porodici Srbije
- Kakve obaveze ima Starešina Doma prema članovima, a kakve članovi prema Starešini?
- Ko ima pravo na rang i titulu?
- Da li su srpski vladari krunisani?
- Da li postojanje Namesnika znači da ne postoji Kralj?
- Da li je Kralj Petar II abdicirao?
- Postoje li živi direktni potomci drugih nacionalnih vladarskih porodica u Srbiji?
- Šta su savetodavna tela Krune?
- Da li je posle 1970. Kruna dodeljivala bilo kakve titule i rang?
- Da li je moguće izneti ili otuđiti bilo koje predmete iz Dvorova na Kraljevskom imanju na Dedinju?
- Da li će umetnički predmeti iz Kraljevskih Dvorova na Dedinjskom Kompleksu biti restaurisani?
- Zašto je grob bivše Titove ljubavnice još uvek na Kraljevskom imanju?
- Ko je izgradio Kraljevske Dvorove na Dedinju?
- Kakav je imovinski status Kraljevskih Dvorova na Dedinju?
- Šta je istina o pripadništvu pojedinih članova Kraljevskog Doma tajnim društvima
1. Da li je srpski Kraljevski presto upražnjen?
Kada je preminuo Kralj Petar II, njegov jedini sin, Prestolonaslednik Aleksandar, postao je novi Kralj. Prenos Kraljevstva bio je momentalan, bezuslovan i neopoziv.Dok je Kralj živ, njegov najstariji sin je Prestolonaslednik, bez obzira na to da li je punoletan ili ne. U trenutku smrti Prestolonaslednikovog oca Kralja Petra II, Prestolonaslednik postaje Kralj i starešina Kraljevske porodice.
Starešinstvo nad Kraljevskom porodicom i funkcija, kao i dostojanstvo Kralja spojeni su u istoj ličnosti. Nj.K.V. Prestolonaslednik Aleksandar trenutno ne koristi zvanično titulu Kralja, ali to nema nikakvog uticaja na njegov položaj i prava. Položaj i pravo Kralja mogu se napustiti samo činom formalne abdikacije, u kom slučaju dotadašnji Prestolonaslednik automatski postaje novi Kralj.
IDITE NA VRH>>>
2.Kako se u Srbiji nasleđuje presto?
Nasleđe se prenosi u muškoj primogenituri, što znači od oca na najstarijeg sina, sve dok postoji direktna linija nasleđivanja. Ako se direktna linija prekine, načelo primogeniture se ponovo uspostavlja po starešinstvu prvorodstva među braćom poslednjeg Monarha.To znači da redosled rođenja dece Monarha uslovljava redosled njihovog prava na nasleđe prestola i da po tom načelu ne postoji komponenta izbora niti autonomne volje. U slučaju formalne abdikacije bilo kog člana Kraljevske porodice na njegovo mesto u redosledu nasleđivanja, to mesto automatski pripada sledećem članu Kraljevske porodice po starešinstvu prvorodstva. Izuzetno, ovo se pravilo može i drugačije urediti voljom Monarha koji nema direktnog potomstva.
U Kraljevskoj porodici Srbije, po stanju meseca maja 2022. godine, redosled nasleđivanja je sledeći: Monarh (Aleksandar II)
Monarh (Nj.K.V. Prestolonaslednik Aleksandar) (17. juli 1945. godine)
1. Nj.K.V. Princ Naslednik Filip RH (blizanac) sin Nj.K.V. Princa Aleksandra 1982. –
2. Nj.K.V. Princ Stefan (25. februar 2018)
3. Nj.K.V. Princ Aleksandаr (blizanac) sin Nj.K.V. Prestolonaslednika Aleksandra 1982 –
4. Nj.K.V. Princ Nikola , sin Nj.K.V. Princa Tomslava 1958 –
5.Nj.K.V. Princ Đorđe, sin Nj.K.V. Princa Tomslava 1984 –
6. Nj.K.V. Princ Mihajlo, sin Nj.K.V. Princa Tomslava 1985 –
7. Nj.K.V. Princ Vladimir, sin Nj.K.V. Princa Andreja1964 –
8. Nj.K.V. Princ Dimitrije, sin Nj.K.V. Princa Andreja 1965 –
IDITE NA VRH>>>
3.Ko danas sačinjava Kraljevski Dom Srbije i Jugoslavije?
Kraljevska porodica Karađorđević ima svoju Stariju liniju koja proizilazi direktno od Karađorđa preko njegovog sina Kneza Aleksandra, unuka Kralja Petra I, praunuka Kralja Aleksandra I, čukununuka Kralja Petra II i čukun-čukununuka, sadašnjeg starešine Kraljevske porodice, Aleksandra II. Starija linija takođe uključuje sve direktne potomke bilo kog Kralja iz porodice Karađorđević, što se u ovom trenutku odnosi na direktne potomke Kralja Aleksandra I i Kralja Petra II. Starija linija Kraljevske porodice danas se grana na tri strane. Granu blaženopočivšeg Kralja Petra II koja je vladajuća i danas je predstavljaju Nj.K.V. Prestolonaslednik Aleksandar, njegovi sinovi Prinčevi Petar, Filip i Aleksandar i njegova supruga Princeza Katarina.
Granu blaženopočivšeg Kraljevića Tomislava predstavljaju njegovi sinovi Princ Nikola sa svojom suprugom Princezom Ljiljanom i kćerkom Princezom Marijom, Prinčevi Đorđe i Mihajlo, kćerka Princeza Katarina (g-đa Dezmonda de Silve) i Princeza udova Linda. Granu blaženopočivšeg Kraljevića Andreja predstavljaju njegovi sinovi Princ Vladimir sa svojom suprugom Princezom Brigitom, Princ Dimitrije i kćerke Princeze Tatjana i Lavinija.
Starešina grane blaženopočivšeg Kraljevića Tomislava je Nj.K.V. Princ Nikola. Starešina grane blaženopočivšeg Kraljevića Andreja je Nj.K.V. Princ Vladimir.
Mlađa linija Kraljevske porodice Karađorđević, koja nema nikakvih naslednih prava, potiče od Karađorđa, a nastavlja se preko njegovog sina Kneza Aleksandra i njegovog sina Kneza Arsena i unuka Kneza Pavla, do praunuka Kneza Aleksandra. Tu liniju danas predstavlja udovica Nj.K.V. Kneza Aleksandra, Kneginja Barbara, njegovi sinovi Kneževi Dimitrije, Mihailo, Sergije, Dušan, njegova kćerka Jelena, kao i njegova sestra Kneginja Jelisaveta (g-đa Manuel Uljoa).
IDITE NA VRH>>>
4 Kakve obaveze ima Starešina Doma prema članovima, a kakve članovi prema Starešini?
Starešina Kraljevske porodice Prestolonaslednik Aleksandar, nesporni je autoritet za članove Kraljevske porodice i njihov ukupan status u Kraljevskoj porodici proizilazi iz njegove volje. Starešina Kraljevske porodice Prestolonaslednik Aleksandar je zaštitnik članova porodice, a oni su dužni da poštuju njegov položaj i odluke. Odnosi u Kraljevskoj porodici regulišu se porodičnim Pravilnikom za članove porodice koji propisuje Monarh. Čast Starešine porodice, čast je čitave Kraljevske porodice, prestola i Krune.
Ogrešenje o čast Starešine Kraljevske porodice ravno je ogrešenju o Kraljevsku porodicu, presto i Krunu. U slučaju teših ogrešenja o čast Kraljevske porodice, Starešina može da donese odluku o suspenziji titule i ranga člana Kraljevske porodice, uključivo i isključenje iz sastava Kraljevske porodice. Takva odluka obavezuje čitavu Kraljevsku porodicu, sve do okončanja procedure predviđene Pravilnikom.
Važnost i primena Pravilnika ne zavise od faktičke vlasti Kralja. Starešina Kraljevske porodice je Prestolonaslednik Aleksandar. On je izvor legitimiteta svih članova porodice. Bez Starešine ne postoji ni Kraljevska porodica, niti njeni članovi mogu imati privilegiju ranga i titule sami po sebi.
IDITE NA VRH>>>
5. Ko ima pravo na rang i titulu?
Svaki član Kraljevske porodice može imati titulu i rang. Pod titulom se podrazumeva kvalifikacija “Kraljevsko Visočanstvo” koja po dosadašnjoj praksi pripada svakom članu Kraljevske porodice. Rang je naziv koji odlukom Starešine i odredbama Pravilnika pripada pojedinim članovima Kraljevske porodice, bilo po osnovu rođenja, bilo po osnovu volje Starešine Kraljevske porodice.
Po Pravilniku, svi sinovi Monarha su Prinčevi (ili Kraljevići), a svi ostali članovi Kraljevske porodice, Kneževi i Kneginje. Međutim, kako je poslednja verzija Pravilnika doneta još 1930. godine kada je broj članova Kraljevske porodice bio mnogo manji, postojeća praksa koju primenjuje Kruna nešto je drugačija. Tako se sinovi Starešine oslovljavaju kao Prinčevi, naslednik Krune je Princ-Naslednik (ili Kraljević-Naslednik), a svi pripadnici Starije linije Kraljevske porodice imaju rang Princa ili Princeze. Pripadnici Mlađe linije imaju pravo na rang Kneza i Kneginje.
Ženski potomci članova Kraljevske porodice imaju pravo na titulu i rang po osnovu članstva u Kraljevskoj porodici samo do udaje. Posle toga, praksa je da Starešina Kraljevske porodice odobri ličnu titulu i rang ženskim potomcima Kraljevske porodice, ali bez prava prenosa na supruga ili potomstvo.
IDITE NA VRH>>>
6.Da li su srpski vladari krunisani?
Praksa je bila različita. Srpski vladari su po pravilu bili miropomazani (izuzetak je Knjaz Milan Obrenović II, koji je bio već teško oboleo kada je stupio na presto), ali je samo Kralj Petar I i krunisan i miropomazan. Kraljevi Aleksandar I i Petar II nisu ni krunisani ni miropomazani.
Čin miropomazanja je Sveta tajna, dok je čin krunisanja ritual. Kraljevski znaci ili regalije, načinjeni su za krunisanje Kralja Petra I 1904. godine i nalaze se u Istorijskom muzeju Srbije u Beogradu. Tu spadaju kraljevska kruna, skiptar, šar i kraljevska porfira (ogrtač postavljen hermelinom)
IDITE NA VRH>>>
7.Da li postojanje Namesnika znači da ne postoji Kralj?
Namesnici upravljaju u ime Kralja, a ne umesto Kralja. Privilegije koje poseduje Kraljeva ličnost ne mogu se preneti na Namesnike, kao ni prerogativi Krune. Posebne privilegije Namesnika ni na koji način ne narušavaju niti zamenjuju privilegije Kralja. Shodno tome, postojanje Namesništva ne znači upražnjenost prestola.
IDITE NA VRH>>>
8.Da li je Kralj Petar II abdicirao?
Kralj Petar II nije nikada abdicirao. Akt o abdikaciji je formalni čin, koji mora postojati u pismenoj formi i biti propisno posvedočen i overen. Stupanjem na snagu akta o abdikaciji Kralja, po pravilu Prestolonaslednik momentalno preuzima funkciju i vlast Kralja.
IDITE NA VRH>>>
9.Postoje li živi direktni potomci drugih nacionalnih vladarskih porodica u Srbiji?
U Srbiji nema direktnih živih potomaka drugih nacionalnih Kraljevskih porodica. Nj.K.V. Prestolonaslednik Aleksandar po višestrukoj liniji indirektno vuče poreklo od prednemanjićkih srpskih župana, kao i od ranih Nemanjića (od Stefana Nemanje do Kralja Dragutina) i ranih bosanskih Kotromanića.
Crnogorski vladarski rod Petrovića – Njegoša ima direktno potomstvo u ličnosti Princa Nikole Petrovića – Njegoša i njegovoj deci, Princu Borisu i Princezi Altinaj, a po ženskoj liniji u postojećim generacijama Karađorđevića.
IDITE NA VRH>>>
10. Šta su savetodavna tela Krune
Po Osnivačkom aktu od 15. februara 1992. godine, savetodavna tela Krune su: Krunsko veće, Krunski savet i Krunski kabinet (osnovan kasnije). Krunsko veće je uže telo sa najviše deset članova (ne računajući članove Kraljevske porodice) koji se imenuju od strane Krune na neodređeno vreme. Krunsko veće se bavi dnevnim poslovima Krune.
Krunski savet je šire telo sa najviše 30 članova, koje Kruna imenuje sa doživotnim mandatom. Ovo se telo bavi strateškim pitanjima od najvećeg značaja za sudbinu naroda, države i Krune. Članove Saveta Kruna imenuje sa liste kandidata koju predlaže sam Savet. Kruna može, po potrebi, izvršiti imenovanje in pectore, što znači da je imenovanje izvršeno u diskreciji i za njega znaju samo Kruna i lice koje je imenovano na takav način. U izuzetnom slučaju, Kruna može sazvati zajedničku sednicu svih savetodavnih tela koja se tada transformišu u Krunski sabor.
Savetodavnim telima Krune predsedava Kruna, koja za poslove koordiniranja imenuje Kancelara, ili poslove Kancelara delegira nekom od članova Krunskog veća. Krunu otelotvoruje Starešina Kraljevske porodice.
Članovi Krunskog veća su Nj.K.V. Princ Petar, Nj.K.V. Princ Naslednik Filip, Nj.K.V. Princ Aleksandar, Dragomir Acović, Branko Terzić i Dušan Babac.
Članovi Krunskog saveta su akademik g. Matija Beckovic, g. Dušan Kovačević, g. Predrag Marković, prof. dr Nikola Moravčević, Prof. dr Aleksandar P. Simić, dr Milan Parivodić, prof Čedomir Antić, prof. dr Bogoljub Šijaković, g. Emir Kusturica, g. Slobodan Marković, g. Darko Spasić, g. Vladan Živulović, prof dr Kosta Čavoški, g. Vladan Vukosavljević, g. Zoran Živanović, g. Bojan Suđić, dr Marko Bumbaširević, g. Milosav Tešić, g. Mirko Petrović i g. Zoran Trifunović.
Članovi Krunskog kabineta su g. Vladimir Gajić i g. Dragoslav Micić.
IDITE NA VRH>>>
11. Da li je posle 1970. Kruna dodeljivala bilo kakve titule i rang?
Ne. Posle smrti blaženopočivšeg Kralja Petra II nijedna titula nije bila dodeljena bilo kome. Samo su tri sina (Princ Petar, Princ Filip i Princ Aleksandar) Nj.K.V. Prestolonaslednika Aleksandra rođeni sa titulama. Štaviše, Kruna je prihvatila da ženski članovi Kraljevske porodice koji su rođeni sa titulama Princeza mogu da nastave da koriste svoje titule čak i posle sklapanja braka, a takođe i u slučaju razvoda braka. Ova počast je lične prirode i ne može biti preneta ni na njihove supruge, niti na njihovo potomstvo.
Pošto je Kruna jedini izvor svih počasti Kraljevske porodice, nijedna titula niti rang nemaju valjanost ukoliko nisu odobreni od strane Starešine Kraljevske porodice.
IDITE NA VRH>>>
12. Da li je moguće izneti ili otuđiti bilo koje predmete iz Dvorova na Kraljevskom imanju na Dedinju?
Svi predmeti iz Dvorova na Kraljevskom imanju na Dedinju potpuno su zaštićeni postojećim zakonima i ne mogu biti izneti bez saglasnosti između Vlade Srbije i Nj.K.V. Prestolonaslednika Aleksandra.
Pre nego što se Nj.K.V. Prestolonaslednik Aleksandar uselio u kuću svojih predaka, napravljen je potpun inventar Dvorova i potpisan od opunomoćenih predstavnika Savezne Vlade i Krune. Svi predmeti su snimljeni video kamerom i fotografisani, a sva evidencija dostavljena u tri primerka (1) Saveznoj Vladi, (2) Kruni i (3) nacionalnoj instituciji najvišeg renomea.
IDITE NA VRH>>>
13. Da li će umetnički predmeti iz Kraljevskih Dvorova na Dedinjskom Kompleksu biti restaurirani?
Projekat restauracije i konzervacije priprema se u tesnoj saradnji sa Ministarstvom kulture Republike Srbije, Narodnim muzejom, Narodnom bibliotekom i Muzejom primenjenih umetnosti i biće sproveden na način i u obliku koji predlože ove nacionalne ustanove najvišeg autoriteta i najvećeg ugleda.
IDITE NA VRH>>>
14. Zašto je grob bivše Titove ljubavnice još uvek na Kraljevskom imanju?
Gospođica Davorjanka Paunović (1921-1946) je sahranjena u blizini Belog Dvora 1946. godine. Njena sudbina bila je tragična, a Kruna na nju gleda kao na svedočanstvo davno prošlih vremena i ukoliko njena porodica ne zatraži da se njeni posmrtni ostaci premeste na drugo mesto, ostaće tu gde su.
IDITE NA VRH>>>
15. Ko je izgradio Kraljevske Dvorove na Dedinju?
Kraljevski Dvor na Dedinju izgradio je Nj.V. Kralj Aleksandar I, deda Nj.K.V. Prestolonaslednika Aleksandra. Služio je kao porodična kuća, a Kraljevski par, zajedno sa svojim najstarijim sinom (budućim kraljem Petrom II) preselio se u njega iz Novog Dvora u Beogradu, koji je do tada služio kao privatna rezidencija Kralja. Nj.V. Kralj Aleksandar je 1933. godine dekretom odredio da Novi Dvor u Beogradu (trenutno korišćen kao zvanična rezidencija predsednika Srbije) u buduće služi kao Narodni muzej, a Dvor je preuređen u skladu sa tim.
Nj.V. Kralj Aleksandar I je 1934. godine započeo izgradnju novog zdanja koje će kasnije nositi naziv Beli Dvor, čija je namena bila da služi kao privatna rezidencija za njegova tri sina, Prestolonaslednika Petra, Princa Tomislava i Princa Andreju. Izgradnja je nastavljena nakon atentata na Kralja Aleksandra I u Marseju i dovršena 1936. godine.
Po završetku izgradnje, Beli Dvor je od 1936. do 1941. privremeno dat na korišćenje Nj.K.V. Knezu Pavlu kao prvom među tri Namesnika u Kraljevini, a do punoletstva Nj.V. Kralja Petra II.
Novi beogradski Dvor, koji je u to vreme već bio dom Narodnog muzeja, dobio je 1936. novo ime, Muzej Kneza Pavla.
IDITE NA VRH>>>
16. Kakav je imovinski status Kraljevskih Dvorova na Dedinju?
Imovinski status Kraljevskog Dvora i Belog Dvora u Beogradu (Dedinje) je sledeći. Nakon smrti Njegovog Visočanstva Kralja Aleksandra I i tokom Namesništva Nj.K.V. Kneza Pavla, dr Radenka Stankovića i dr Ive Perovića, Okružni sud Grada Beograda koji je bio nadležan za ostavinsku raspravu iza blaženopočivšeg Kralja Aleksandra I, izdao je 27. oktobra 1938. godine rešenje broj O.428/34, kojim se određuje ukupna nepokretna i pokretna imovina Kralja Aleksandra I, opisana detaljno u gore pomenutom rešenju beogradskog Okružnog suda.
Rešenje navodi u tačkama 1-7 svu nepokretnu imovinu na Dedinju, navodeći brojeve parcela iz zemljišnih knjiga, uključujući Dvor sa okolnim zemljištem i šumom, kao i zgradu Belog Dvora sa pratećim objektima. Gore pomenutim rešenjem Okružnog suda Grada Beograda proglašeni su za naslednike celokupne privatne nepokretne i pokretne imovine blaženopočivšeg Kralja Aleksandra I Ujedinitelja njegovi maloletni sinovi Nj.V. Kralj Petar II, Nj.K.V. Princ Tomislav i Nj.K.V. Princ Andrej u jednakim delovima.
Ovo rešenje postalo je pravosnažno 4. marta 1939. godine. Sva ova imovina, kao i ostala imovina Kraljevske porodice konfiskovana je na osnovu dekreta Predsedništva prezidijuma Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije pov. br. 1433 od 2. avgusta 1947. godine, koji u tački 6, član A, navodi da su ”Dvor na Dedinju i Beli Dvor registrovani u zemljišnim knjigama Grada Beograda br. 7 na ime Petra, Tomislava i Andreja Karađorđevića, izvodi iz zemljišnih knjiga br. 82, 86 i 89 za 9 parcela”.
Gore navedeni dekret stavljen je van snage Zakonom o stavljanju van snage dekreta o konfiskaciji imovine i oduzimanju državljanstva porodici Karađorđević iz 2001. godine. Ovaj zakon odredio je da će uslovi za povraćaj konfiskovane imovine biti određeni posebnim zakonom. Ovakvo stanje ostalo je nepromenjeno do danas.
IDITE NA VRH>>>
17. Šta je istina o pripadništvu pojedinih članova Kraljevskog Doma tajnim društvima
Teško je reći jesu li i koji su od brojnih članova Kraljevske porodice sadašnji (ili bivši) pripadnici nekog od stotina tajnih udruženja. U duhu porodičnih pravila, svako takvo članstvo podleže sankcijama Starešine Kraljevske porodice, ali nikakav sličan zahtev nikad nije primljen niti odobren.
Budući da se ovo pitanje i kontraverze obično odnose na masonsku organizaciju i Red Solomonovog hrama, važno je znati da Nj.K.V. Prestolonaslednik Aleksandar nije, niti je ikada bio član bilo koje masonske lože, kao ni bilo koje od brojnih organizacija i sekti koje se proklamuju kao naslednici istorijskog Reda Solomonovog hrama.